16. januara 2018. u prostoru za kreativno delovanje Deli u Nišu održana je tribina “Mehanizmi dezinformisanja na internetu”. Tribina je organizovana u okviru projektaŠkola digitalne pismenosti, koji CHS realizuje u saradnji sa Centrom za medijska istraživanja Filozofskog fakulteta u Nišu, uz podršku Fondacije za otvoreno društvo, Srbija.

Tribina je imala za cilj da skrene pažnju na probleme koji su se pojavili u medijskoj komunikaciji i ugrožavaju informisanost građana u Srbiji i u svetu. Dok su televizija, radio i štampa, zbog visoke proizvodne cene i regulatornih mehanizama države bili relativno zaštićeni od neistinitih sadržaja (osim, naravno, od propagande vlasti), internet je potpuno demokratizovao mogućnost iskrivljavanja informacija. Lažne vesti, propaganda, spinovi, premeštanje fokusa, botovi, sve su to pojave koje su postojale i na drugim medijima, ali na internetu unose temeljnu nesigurnost u sticanje koliko-toliko istinitog i objektivnog uvida u dešavanja.

Zašto nam se sve ovo dešava i šta nam je činiti razmatrali su: docentkinja na Departmanu za novinarstvo Filozofskog fakulteta u Nišu dr Ivana Stojanović Prelević, direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen i novinarka fact-checking portala Raskrikavanje Marija Vučić.

Dr Ivana Stojanović Prelević ukazala je na ambivalentne karakteristike interneta, koji olakšava i poboljšava komunikaciju, ali na kome se sreće mnogo dezinformacija. Pojava lažnih vesti i spinova neretko je organizovana, o čemu svedoči Fabrika trolova u Rusiji, koja se dovodi u vezu sa uticajem Rusije na predsedničke izbore u SAD 2016. godine. Ipak, ohrabruje što Evropska komisija radi strategiju protiv ovakvih pojava. Dr Stojanović Prelević istakla je da širenju dezinformacija na internetu ide na ruku i pasiviziranost javnosti usled uticaja masovnih medija i netransparentnosti u odlučivanju o javnim pitanjima. Takođe, lažnih vesti je sve više jer se na njima može i dobro zaraditi, dok su kazne za njihovo objavljivanje suviše niske.

Novinari, naročito oni koji se bave ozbiljnim istraživačkim novinarstvom, naročito dobro vide do koje mere je stanje u javnom informisanju alarmantno, naglasio je Branko Čečen. On je rekao da značaj činjenicama ne daje samo njihov sadržaj, već i kontekst u kojima su se događaji desili. Ključno pitanje savremenog novinarstva je izbor teme, koji je retko rezultat upotrebe kriterijuma savremenog novinarstva. Nedopustivo je da se novinari pravdaju da ne znaju pravila profesije, etički kodeks novinara i sedam zakona koji uređuju medijsku oblast nešto je što svi novinari moraju da poznaju. U dnevnom novinarstvu je brzina važna, ali nema opravdanja da mediji toliko iskrivljuju stvarnost koliko je to slučaj kod nas danas. Građani su poplavljeni nevažnim i spinovanim informacijama, dok istraživačke priče ne stižu do njih, jer ih većina medija ne prenosi.

Marija Vučić nas je upoznala sa tim da prva iskustva sa protala Raskrikavanje pokazuju da se u našim medijima češće dezinformacije, propaganda i pristrasni stavovi, nego lažne vesti. Mnoge vesti teško je ili nemoguće proveriti, a često se sreću na naslovnim stranama tabloida poput Informera – najave sukoba, tajnih operacija stranih obaveštajnih službi i tome slično. Takve se informacije ocenjuju kao neutemeljene. Raskrikavanje koristi jasnu metodologiju za proveru vesti, a svaki obrađen slučaj je prezentovan uz dokaze za kvalifikaciju proverenih informacija. Ohrabruje prijem Raskrikavanja u javnosti, a novinari portala se nadaju da će pomoći građanima da ojačaju kritičku recepciju informacija, naročito iz tabloida.